COLANIZATION
Christiana Biron

Od 5. do 19. decembra 2009. godine, u galeriji  10m2, koja je jedan od dva izložbena prostora galerije Duplex10m2,  prilikom otvaranja izložbe mlade umjetnice Christiana-e Biron, mogli smo prisustvovati i performansu. Umjetnica je kompletan izložbeni prostor pretvorila u kafić i ''brendirala'' u redizajnirani Coca Cola-in logotip - u kovanicu Colanization! Tokom performansa, Christiana je prisutnima pravila napitak koji je nazvala ''Domaća Kola'' i koji su oni najviše radoznali mogli probati, a na samoj izložbi je predstavila sve proizvode iz regije koji su nastali pod utjecajem Coca Cola-e. Prisutni su se sa iznenađenjem susreli sa desetinama novonastalih, i uglavnom nikad viđenih proizvoda, a na televiziji (neizbježan detalj u svim savremenim caffe-ima) su mogli pratiti dokumentarac o fabrici Coca Cola-e smještene negdje u Africi koja izrabljuje svoje radnike, nakon kojeg je uslijedio među širim narodnim masama poznati hit – Malo Whiskey, malo Coca-Cola. Na opštu radost prisutnih, koji su sa interesovanjem promatrali ovaj kritičko-šundovski pristup najpoznatijem brandu na svijetu, za one koji malo detaljnije promatraju stvari, ispod površine je plivao jedan, malo veći problem od jeftinog turbo-folk hita i najezde domaćih ''Kola'' koji zabavljaju ''narod''.  Christiane je pripremila i lično izrađeni časopis u kojem je prikazala kojim stopama je Coca-Cola virus zarazio svijet. Kada je performans završen, ostao je mali galerijski prostor koji je danima plijenio poglede prolaznika svojim interesantnim uređenjem interijera i možda pitanjima ''A kada se otvara ovaj novi kafić?''.
Nije čudna skoro identična lingvistička podudarnost termina Colonization (kolonizacija) sa njenom kovanicom – Colanization! Na prvi mah nam ova podudarnost izmami osmijeh na lice, i pomislimo ''Jaooo, kako je samo cool i kreativna!'', i uglavnom ostane na tome. No ono što bi zaista trebalo da izazove ova umjetnička postavka, a što je bila reakcija kod malog broja onih rijetkih koji su zaplivali ispod površine je: ''Jao, grozno!''.

Kolonizacijski pohodi u proteklim stoljećima služili su kultivisanju i osvješćivanju stanovnika zemalja trećeg svijeta od strane civilizovanog, bijelog, zapadnog čovjeka. Kada se u taj kontekst stavi Colanization, do čega dolazimo?  Do osvješćivanja i preispitivanja balkanskoga ukusa kada se radi o dobrom piću, od strane zapadnog, bijelog čovjeka. U tom procesu, naravno najveći udar nije na lična osjećanja svakog pojedinca, već na njihove novčanike. I nije u pitanju samo balkanski čovjek. Izložba Colanization se može postaviti u bilo kojem ćošku zemaljske kugle, i bit će aktuelna! Konzumerističko društvo, popraćeno velikom najezdom masovnih medija, organizuje naše živote i usmjerava razmišljanje širih narodnih masa jako često u pravcu u kojem nismo ni svjesni da ide. Upravo je to problem na koji je pokušala da ukaže Christiane. Ona nije prva koja je isprovocirala najjači brend na svijetu, ali bez obzira što se konzumerističko društvo kritikuje još od šezdesetih godina i pojave pop art-a, ovakvi postupci jednako plijene pažnju i danas, a vjerovatno će i za narednih pedeset godina. Zašto je to tako? Kritički redoslijed ove postavke veliki broja posmatrača percipira obrnuto nego što bi trebalo. Mnogi će pomisliti kako Coca-Cola doprinosi razvoju umjetnosti i otvara joj puteve nove kreativnost, biti sretni što su dio nemilosrdne Colanization, i zadržati se tu. Poenta je, kako smo ukazali ranije, skroz nešto drugo. Nastoji se udariti na svijest širokih narodnih masa koji se povode za medijima, brendovima i plasiranjima lažnih vrijednosti. No, to primijete rijetki, koji su nedovoljni da naprave veliku promjenu u današnjem društvu. Upravo zbog toga je Coca Cola, pa samim time i Christianina izložba, aktuelna tema danas, i teško da će ikada prestati biti.

Aida Salketić